Vila SUNSHINE

Osjeti život!

Nedjelja, Oktobar 26, 2014

1 2 3 4 5 6 7

Tvoj izbor

vila_sunshine_14.jpg
An error occured during parsing XML data. Please try again.

Jadransko more

Za Jadransko more ili Jadran kažu da je jedno od najljepših. Jadransko more je pretežno zatvoreno more, povezano s Jonskim morem, od kojeg je odvojen Otrantskim moreuzom ili Otrantskim vratima (široka 75 km između Italije i Albanije) i preko njega Sredozemnim morem. Jadransko more pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km. Površine je 138.595 km², prosječne širine 159,3 km i najveće dubine 1330 m. Jadransko more broji 1185 otoka i otočića od kojih je oko pedesetak naseljeno.

Smatra se da je ime Jadran ili Adria dobilo po etruščanskoj koloniji/luci Adriji (ili Hadriji). Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran je relativno toplo more - temperatura mu ne pada ispod 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C; Ona rijetko može pasti i niže. U proljeće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora dosežu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Srednja julska temperatura vode je 23,2 stepena, a prosječna godišnja temperatura je 17,5 stepeni.

Važno svojstvo morske vode je i slanost ili salinitet kojom se iskazuje ukupna količina svih otopljenih soli u 1000g morske vode. Na južnom Jadranu salinitet iznosi do 38,32 promila, što je više od svjetskog prosjeka.

Providnost i modrina daleko su veće od drugih mora. Providnost vode uz obalu je do pet, na pučini i do 56 metara. Zbog toga i svojih prirodnih ljepota jako je popularan među roniocima.

Morska voda se kreće u vidu valova, plime i oseka i morskih struja. Jadran se smatra mirnijim morem, jer više od 75% valova čine oni manji od 0,5 metara. Plimni val iznosi 30-48 cm, a smjenjuju se po dvije plime i oseke u toku 24 sata. Morske struje su u Jadranskom moru tople te teku uz hrvatsku obalu od juga prema sjeveru, a uz talijansku od sjevera prema jugu. Morske mijene nisu pretjerano izražene. Morske su mijene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tokom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tokom prve i zadnje četvrti.

Jadransko more dijeli su na četiri cjeline:
•    sjeverozapadni plićak (dubine do 50 metara)
•    jabučka morska udolina (do 243 m)
•    palagruški poprečni prag (do 130 m)
•    duboka južnojadranska zavala (najveća dubina 1233 m).

Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Predstavlja predivno utočište u kojem možemo naći razne podmorske špilje, arheološka nalazišta, olupine i raznovrstan bogati morski život. U Jadranskom moru obitavaju razni organizmi kao što su puževi, školjkaši, koralji, ribe, bodljikaši, spužve, rakovi, kornjače, sisavci (dupini, kitovi i sredozemna medvjedica), alge, morske cvjetnice itd. U njemu su smješteni mnogi podvodni muzeji što iz davne kao i iz bliske nam prošlosti. Jadran kao takav predstavlja jedinstveno i zanimljivo mjesto za krstarenje brodicama, gliserima, jedrilicama kao i za samo istraživanje podvodnog svijeta.

Na obalama Jadrana i otocima prevladava sredozemna zimzelena vegetacija, u kojoj je ekološki najznačajnija makija, šumska zajednica hrasta crnike, koju čine crnika, zelenika, gluhač, smrič, mirta, smrča, planika, lovor, brnistra itd. Na otocima se mogu naći i kamenjare, biljne zajednice koje se sastoje iz bodljikava i mirisna bilja, trna, kadulje, smilja, kovilja, pelina i drača. Šume alepskog, primorskog i pinaster bora poseban su dio otočne flore.

Pojava podzemnoga reljefa Jadranskog mora posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko miliona godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka.

Od vjetrova na Jadranskom moru najpoznatiji su bura (donosi hladnoću), jugo (donosi vlagu), tramontana (lokalni suhi vjetar) i maestral (ublažuje ljetne sparine).

Izlaz na Jadransko more imaju Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija.

jadransko_more_02 jadransko_more_07 ada_bojana_01 jadransko_more_03 jadransko_more_01 jadransko_more_06 jadransko_more_08 vila jadransko_more_05 gliser jadransko_more_09 jadransko_more_04